Kada je prvi put zakoračila na pozornicu, publika je jedva primijetila njezinu prisutnost. Sitne građe i sramežljivog držanja, više je nalikovala nekome tko je zalutao nego izvođačici spremnoj zavladati pozornicom. Prostorijom se proširio šapat, a na licima članova žirija pojavili su se skeptični osmijesi. Nitko nije očekivao ono što će uslijediti.

Zatim je započela glazba. Već s prvim tonom, dvorana je utihnula. Moćan, bogat i iznenađujuće zreo glas izašao je iz tako sitne osobe da se činilo nemogućim. Kontrast je bio zapanjujući. Svaki ton nosio je emocije daleko iznad njezine dobi, ispunjavajući prostor trncima i zapanjenom tišinom. U nekoliko sekundi, nevjerica se pretvorila u divljenje.